DOGODI LI SE, DA ŽENA SAMA NE DOJI DJETETA? TKO GA ONDA DOJI?

ETNOGRAFSKI ZAPISI IZ ZBORNIKA ZA NARODNI ŽIVOT I OBIČAJE JUŽNIH SLAVENA

  • Iva Pleše Institut za etnologiju i folkloristiku
Keywords: dojenje tuđeg djeteta; prijelaz iz 19. u 20. stoljeće; Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu; Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena; etnografija

Abstract

https://doi.org/10.31952/amha.19.1.3

U ovom se radu na temelju etnografskih zapisa nastalih u suglasju s Osnovom za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu iz 1897. nastoje dati obrisi osobite prakse vezane uz dojenje djeteta u seoskoj sredini na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Riječ je o dojenju tuđeg djeteta, odnosno o prepuštanju dojenja ženi koja nije djetetova majka. Etnografskim zapisima iz Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena koji su, s ponekim retrospektivnim uvidima, uglavnom usmjereni na ondašnju suvremenost, pristupa se kao izvorima za etnologiju i povijest svakodnevice. Međusobno povezujući odlomke o dojenju iz različitih zborničkih zapisa, ali i one koji se na dojenje referiraju posredno, tekst među ostalim upućuje na važnost razlikovanja između kontinuiranog davanja djeteta na dojenje zbog bolesti majke ili njezinih problema s dojenjem i povremenog prepuštanja dojenja ženi koja nije djetetova majka poradi majčine privremene, kratkotrajne odsutnosti. Tekst se zanima i pitanjem (materijalne) naknade za dojenje ili njezinim izostankom te, s time povezano, odnosom između nastojanja na zaradi s jedne strane i solidarnosti s druge te eventualnom profesionalizacijom dojenja koja pitanjima iz Osnove nije obuhvaćena, a u samim zapisima je tek naznačena.

Published
2021-06-17